Foto: Shutterstock/DELBO ANDREAZbog skoka cene nafte na svetskom tržištu nakon izraelsko-američkog napada na Iran, državni zvaničnici i ekonomski stručnjaci najavljuju da se i u Srbiji može očekivati rast cena goriva.
Prema rečima ministra finansija Siniše Malog, ovog petka, kada država objavljuje nove cene goriva, ne očekuju se veće promene. Kao razlog navodi to što se trenutno troše postojeće zalihe.
Međutim, on upozorava da bi cena goriva već od narednog petka mogla da predstavlja problem.
S druge strane, vlasnici benzinskih pumpi kažu za Danas da već primećuju promene na tržištu. Ističu da je veleprodajna cena, odnosno cena po kojoj oni nabavljaju derivate, već porasla i sada je viša od maloprodajne, odnosno viša od 200 dinara po litru.
Jedan od sagovornika Danasa navodi i da su zbog, kako kaže, „paničnih izjava“ državnih zvaničnika, građani počeli da kupuju gorivo u većim količinama i prave zalihe. Kako ističe, među kupcima je najviše poljoprivrednika, koji nisu sigurni da li će cena goriva za njih i dalje iznositi 179 dinara po litru.
On upozorava da bi ovakva situacija mogla dodatno da ugrozi tržište naftnih derivata u Srbiji, jer nagli rast tražnje stvara problem vlasnicima pumpi da u kratkom roku obezbede veće količine goriva, i to po višoj ceni.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović ističe da je Srbija dobro snabdevena naftnim derivatima i da građani nemaju razloga za brigu zbog eventualnih poremećaja na tržištu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je i da će predstavnici države tokom vikenda izaći sa merama koje bi trebalo da ublaže posledice rasta cena energenata za građane i privredu.
Sagovornici Danasa ocenjuju da bi država, kao i tokom energetske krize 2022. godine, mogla da smanji akcize na gorivo za oko 20 odsto, čime bi se ublažio pritisak na rast cena.
Podsetimo, akcize na gorivo su nedavno povećane. Od 15. februara akciza na bezolovni benzin uvećana je za dva dinara i sada iznosi 72 dinara po litru. Za isti iznos povećana je i akciza na gasna ulja (dizel), koja sada iznosi 74,04 dinara po litru.
Akciza na tečni naftni gas iznosi 56,23 dinara po kilogramu, dok je akciza na olovni benzin viša za dinar i po u odnosu na prošlu godinu i sada iznosi 76,55 dinara po litru.
Cena dizela od prošlog petka u Srbiji iznosi 200 dinara po litru, dok je cena benzina 181 dinar.
„Panika se oseća na pumpama, građani prave zalihe“
Predsednik Udruženja vlasnika privatnih benzinskih stanica Milan Rakić ukazuje da je tržište goriva u Srbiji već pod pritiskom zbog dešavanja na Bliskom istoku, ali i pojačane kupovine izazvane strahom građana od daljih poskupljenja.
Prema njegovim rečima, veleprodajna cena goriva već je premašila 200 dinara po litru. Takođe, ukazuje da se panika već oseća na pumpama, jer građani prave zalihe goriva.
„Građani su u panici zbog izjava predsednika i ostalih državnih zvaničnika da cene nafte idu gore. Prodaja je povećana između 15 i 25 odsto. To nije realna potrošnja, već stvaranje rezervi. Ljudi kupuju i ono što im trenutno ne treba, jer se plaše daljeg rasta cena“, navodi Rakić za Danas.
Posebno, dodaje, zalihe prave poljoprivrednici, koji strahuju da neće ni za njih ostati cena od 179 dinara po litru.
Prema njegovim rečima, upravo panika na tržištu dodatno komplikuje situaciju, jer nagli rast prodaje primorava vlasnike benzinskih pumpi da hitno obezbeđuju nove količine goriva, često po višim cenama.
Rakić ukazuje i na drugi problem Srbije, a to je način formiranja cena goriva u Srbiji. Kako kaže, u Srbiji se ona usklađuje sa kotacijskim cenama derivata na berzi u Đenovi, umesto po proizvodnoj ceni u Naftnoj industriji Srbije.
„Formula je drugačija i zasniva se na berzanskim cenama derivata, na koje se zatim dodaju državne dažbine, akcize i PDV“, objašnjava Rakić.
On smatra da je upravo takav model jedan od razloga zbog kojih Srbija ima među najvišim cenama goriva u regionu.
„Ako smo skuplji od Mađarske i Hrvatske, onda je jasno da nešto u sistemu nije dobro postavljeno“, kaže Rakić.
Govoreći o merama koje bi država mogla da preduzme kako bi ublažila rast cena, Rakić smatra da postoji prostor za intervenciju kroz smanjenje državnih dažbina za 20 odsto.
„Te mere su mogle da budu donete i ranije, a ne tek kada cena goriva dođe na 200 dinara po litru“, ocenjuje on.
Ipak, Rakić smatra da trenutna situacija na svetskom tržištu ne mora nužno dugoročno da dovede do drastičnog rasta cena.
„Logistički pravci snabdevanja će se preusmeriti i doći će do nove raspodele na svetskom tržištu, ko koga snabdeva i kojim putem, kao što se i dogodilo nakon rata u Ukrajini, pa su se cene i nafte i gasa vratile u normalu. Zbog toga ne mislim da će dugoročno doći do velikih poremećaja“, smatra Rakić.
On, međutim, upozorava da je trenutno najveći problem upravo panika na tržištu, jer nagli skok potražnje dodatno podiže nabavne cene i otežava stabilizaciju tržišta goriva u Srbiji.
„Realno očekivati rast cena goriva ovog petka, jer se cene rado uvećavaju“
Počasni predsednik Unija poslodavaca Srbije i vlasnik benzinske pumpe Nebojša Atanacković kaže da postoji velika verovatnoća da dođe do povećanja cena goriva ovog petka, iako se trenutno prerađuje sirova nafta koja je nabavljena ranije, u periodu kada njena cena nije bila viša.
On ističe da je u praksi često slučaj da se na očekivanja rasta cene nafte reaguje brzo i da tada gotovo odmah poskupljuju i naftni derivati.
Atanacković dodaje da potrošači i sami primećuju da, kada cena sirove nafte poraste, vrlo brzo poskupljuje i gorivo na pumpama. Međutim, kada cena nafte padne, smanjenje cena derivata obično kasni.
„Tako da se vrlo teško smanjuje cena, a vrlo rado i lako povećava“, navodi Atanacković za Danas.
Kako kaže, trenutni trend na svetskom tržištu je rast cena, pa se može očekivati i poskupljenje goriva u Srbiji ukoliko se nastave geopolitičke tenzije, posebno one koje utiču na bezbednost plovidbe kroz Ormuski moreuz.
On podseća da je juče došlo do blage stabilizacije cene nafte nakon izjave Donalda Trampa da će Sjedinjene Američke Države primorati Iran da ne napada brodove i da obezbedi slobodan prolaz kroz taj strateški važan pomorski pravac.
Govoreći o ponašanju potrošača, Atanacković smatra da građani trenutno ne stvaraju zalihe goriva.
Kako navodi, ljudi su već navikli na sistem u kojem postoji stalna mogućnost poskupljenja, pa ovu situaciju prihvataju prilično mirno.
Kada je reč o merama države, on ocenjuje da bi jedno od mogućih rešenja bilo smanjenje akciza na gorivo.
Prema njegovim rečima, akcize u Srbiji su relativno visoke, pa bi njihovo smanjenje moglo da ublaži eventualni veći rast cena.
„Bilo bi za očekivati da se po visini akciza približimo zemljama u okruženju, iako verovatno nikada nećemo dostići nivo koji imaju Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija, gde su cene goriva znatno niže upravo zbog nižih akciza“, zaključuje Atanacković.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.



